Vodena para u vazduhu je vlaga. Najčešće je ne možemo videti, ali se nekad javlja u obliku magle. Njeni efekti su vidljivi, npr. kondenzacija (kada se višak vlage u vazduhu pretvori u vodene čestice na hladnim površinama). Vazduh može imati ograničenu količinu vlage u sebi, zavisno od nivoa temperature. Stvarni nivo vlažnosti vazduha se meeri relativnom vlažnošću, u procentima, gde 0% znači potpuno odsustvo vlage, a 100% maksimalni nivo pare koji vazduh može zadržati na datoj temperaturi. Što su temperature niže, to je i niži maksimum vlage u vazduhu.
Dobar nivo vlažnosti varira između 50% i 60%. Održavajući ovaj nivo vlažnosti obezbedićete najbolju klimu u vašem domu.
Posledice na zdravlje zbog niske vlažnosti
Kada nivo vlažnosti padne ispod 40% stvara se suva klima Na niskim temperaturama, niska vlažnost će isušiti kožu i stvoriti neprijatnu i iritaciju.
Posledice na zdravlje zbog visoke vlažnosti
S druge strane, kada je nivo vlažnosti preko 65%, stvara se vlažna klima. Vlaga će se pojaviti u uglovima kuće, a kondenzacija na prozorima, što za posledicu ima propadanje, pojavu buđi, bakterija i drugih negativnih posledica koje se lako šire. Nivo vlažnosti preko 70% često uzrokuje pojavu grinja, malih, oku nevidljivih buba, koje žive u nameštaju; krevetima, tepisima, odeći. Sve ovo može pogoršati simptome alergija i astme.